Manja slova Veća slova RSS

Pitajte Ministarstvo

>

Intervju ministarke javne uprave, Suzane Pribilović Dnevnim novinama

Intervju ministarke javne uprave, Suzane Pribilović Dnevnim novinama
Datum objave: 10.10.2018 14:00 | Autor: MJU

Ispis Štampaj stranicu


Ministarka javne uprave Suzana Pribilović, kaže u intervjuu za Dnevne novine, da je zadovoljna sprovođenjem reforme javne uprave u praksi, iako prve analize pokazuju da se svi resori ne odnose jednako prema obavezama iz Plana optimizacije. Za kratko vrijeme postojanja ovog resora napravili su, kaže mnogo, ali implementacija pojedinih rješenja u praksi tek predstoji. Iako je reforma javne uprave za javnost često administrativan proces, Pribilović poručuje da građani moraju više da budu upoznati kako sa pravima koje imaju, tako i sa obavezama organa, a takođe moraju znati i prednosti elektronske uprave.

•Građani često ne razumiju šta znači reforma javne uprave i koje benefite imaju od toga? Možete li nam ukratko predstaviti šta su ključne aktivnosti procesa reforme javne uprave?

■Pribilović: Reforma javne uprave je jedan od najznačajnijih procesa koji se upravo bavi svim onim problemima koje građane opterećuju svakodnevno čekanje u redovima, prebacivanje nadležnosti sa jednih na druge organe, tromost administracije i si. To je za javnost često administrativan proces, ali to je proces mijenjanja svijesti službenika, donošenja zakona koji treba da građaninu omoguće da brže i lakše ostvari neku uslugu onako kako to dobijaju građani u EU, unapređenja upravnih usluga, digitalizacije javne uprave. Građani moraju više da budu upoznati sa pravima koje imaju i obavezama organa. Prema Zakonu o upravnom postupku, ako građanin bilo kom organu uputi elektronski zahtjev, ima pravo na odgovor u toj formi. Takođe, kada se građanin obrati nekom organu koji je nenadležan za neko pitanje, dužan je da ga uputi organu koji je nadležan ukoliko je u saznanju o kojem se organu radi. Građani, takođe, moraju da budu upoznati sa prednostima elektronske uprave. Samo na portalu eUprave je dostupno 189 usluga za građane, neke su informativnog tipa, ali neke kao npr. dobijanje izvoda iz kaznene evidencije mogu se ostvariti gotovo u cjelosti preko portala eUprave. U prethodnom periodu Ministarstvo javne uprave je radilo na izmjenama više sistemskih zakona Zakona o državnim službenicima i namještenicima, Zakona o lokalnoj samoupravi, sada smo u fazi donošenj a novog zakona o državnoj upravi, a u pripremi je novi zakon o elektronskoj upravi. Takođe, Vlada je u julu usvojila Plan optimizacije javne uprave 2018-2020.
Sva ova rješenja treba da obezbijede efikasniju, racionalniju, profesionalniju javnu upravu, kako mi to volimo da kažemo javnu upravu po mjeri građana, u kojoj će građanin brzo i lako, bez čekanja u redovima ostvarivati svoja prava.

• Kako ste zadovoljni sprovođenjem reforme javne uprave u praksi? Možete li napraviti paralelu sa regionom i EU?

■Pribilović:Moram da kažem da sam zadovoljna, iako prve analize pokazuju da se svi resori ne odnose jednako prema obavezama iz Plana optimizacije. Za kratko vrijeme postojanja ovog resora napravili smo mnogo, ali implementacija pojedinih rješenja u praksi tek predstoji. Nedavno smo održali sastanak Posebne radne grupe između Evropske komisije i Crne Gore, gdje već dvije godine za redom dobijamo pohvale za napredak u reformi javne uprave i učinak Ministarstva javne uprave, a što je potvrđeno u prošlogodišnjem Izvještaju o napretku gdje smo dobili najbolju ocjenu u zoni političkih kriterijuma. Takođe, i u izvještajima međunarodnih organizacija poput Mudisa, WeBER-aa, prepoznat je napredak u reformi javne uprave. Sve ovo daje zamajac, ali, svakako, da moramo uvijek imati u vidu konačni proizvod ili uslugu koju naši građani dobij aju u praksi. Ono čime sam zadovoljna jeste da je reforma javne uprave danas tema o kojoj se priča, da smo pokrenuli proces optimizacije javne uprave sa mrtve tačke, da smo uspjeli da donesemo rješenja koja unapređuju službenički sistem, profesionalizuju upravu, funkcionisanje lokalnih samouprava, te na osnovu konkretnih rezultata dobijemo podršku od 15 milona eura od Evropske komisije da ovaj proces sprovedemo u praksi. Vjerujem, takođe, da smo na dobrom putu, ukoliko zakon o dr-
žavnoj upravi dobije potrebnu podršku u Skupštini, da državnu upravu reorganizujemo na način da smanjimo troškove, a učinimo efikasnijom njen rad. Kada je u pitanju region, više puta nam je puta iz Evropske komisije saopšteno da su neka naša zakonska rješenja, tu prije svega, mislim na novi Zakon o državnim službenicima i namještenicima i Zakon o lokalnoj samoupravi najinovativniji u regionu. Ipak, predstoji nam još puno posla na planu pune implementacije ovih zakonskih rješenja. Ubrzo ćemo uraditi i analizu primjene novog Zakona o upravnom postupku, koji je, takođe, reformski zakon, koja će pokazati da li su nova zakonska rješenja zaživjela u potpunosti u praksi i da li su građani osjetili benefite.

• Da li nailazite na otpor, i ako da, koje vrste?

 
■Pribilović: Moram da istaknem da veliku političku podršku za ovaj proces dobijamo od članova Vlade, prije svega, od predsjednika Vlade čiji je Kabinet uključen operativno u implementaciju Plana optimizacije na dnevnoj osnovi. To samo govori o našoj volji i posvećenosti da na dnevnoj osnovi rješavamo veliki broj zahtjeva, pitanja i nedoumica sa kojim se suočavaju organi državne uprave i lokalne samouprave u procesu optimizacije javne uprave. Takođe, imamo veliku podršku Zajednice opština, koja nam je značajan partner u ovom procesu, ali i samih lokalnih samouprava koje svakodnevno u javnosti afirmišu, prije svega, proces optimizacije. Vjerujem da je ovo proces svih nas u kojem svako od nas ima svoju ulogu, efikasnija, bolja, transparetnija, ekonomičnija javna uprava je nešto što svako od nas kao građanin intimno želi.

• Čini se da je Plan optimizacije imao najviše odjeka u javnosti. Ima li tu otpora određenih organa?Da li imate prve efekte Plana?


Pribilović:Moram da istaknem da imamo veoma pozitivan odjek među organima javne uprave. Da na svim nivoima javne uprave postoji velika zainteresovanost da se proces implemenitra i dovede do kraja. Međutim, ima i onih resora koji u narednom periodu treba da se aktivnije uključe. Veliki doprinos tome dali su i mediji koji svakodnevno izvještavaju o ovoj temi, ali i mi u Ministarstvu javne uprave koji smo na adekvatan način komunicirali ovaj proces unutar uprave, i čini mi se, obezbijedili dobru koordinaciju. Već imamo prve pokazatelje koji ukazuju da je smanjen broj zaposlenih u javnoj upravi za prva dva mjeseca implementacije, dakle imamo silazni trend. Takođe, u prva dva mjeseca implementacije Plana nije bilo novog oglašavanja preko Uprave za kadrove, ograničeno je zapošljavanje u lokalnim samoupravama.

•Postoje li preciznije brojke o tome koliko će ljudi ostati bez posla ove, a koliko ukupno do 2020. godine? Koliko je viška radnika na lokalnom, a koliko na državnom nivou?

Pribilović:Prema podacima do kojih je došlo Ministarstvo javne uprave, a koji predstavljaju polaznu osnovu u Planu optimizacije, u javnom sektoru ukupno je zaposleno 51.480. Na centralnom nivou 39.306, a ukupan broj zaposlenih na lokalnom nivou je 12.174. U skladu sa Planom optimizacije, svi organi državne uprave i javne ustanove čiji je osnivač država u obavezi su da obustave zapošljavanje po osnovu zaključivanja radnog odnosa na neodređeno i određeno vrijeme za period od godinu, osim u sektorima od posebnog javnog interesa, uz prethodnu saglasnost Vlade. U skladu sa Strategijom reforme javne uprave do 2020. godine, a koju prati Plan optimizacije, planirano je smanjenje broja zaposlenih u javnoj upravi od 3% na centralnom nivou i 5% na lokalnom nivou do kraja 2018. godine. Takođe, do 2020. na centralnom nivou broj zaposlenih bi trebalo da bude manji 5%, dok je na lokanom nivou 10%. Ministarstvo javne uprave zajedno sa Ministarstvom finansija i drugim organima razmatra modele za lica koja budu sporazumno raskinula radni odnos ili budu proglašena tehnološkim viškom. Detaljnjije informacije o broju lica zainteresovanih za odlazak iz uprave imaćemo nakon analize dobijenih upitnka. Planom smo predvijdjeli da su institucije u obavezi da obave anketiranja zaposlenih za sporazumni prestanak radnog odnosa, pri čemu će se voditi računa da se anketiranjem ne obuhvataju lica čije su nam kompetencije neophodne.

• Da li su građani postali svjesni prednosti e-uprave?

Pribilović: Mislim da ne u dovoljnoj mjeri. Smatram da u narednom periodu moramo da radimo na promjeni svijesti i navika naših građana da se pojedine usluge mogu dobiti i elektonskim putem, ali i na većoj promociji servisa na portalu eUprave. Trenutno Portal eUprave pruža 484 usluge iz nadležnosti 49 institucija, od čega su 171 elektronske, a 313 informativnih. Takođe, moramo da mijenjamo i praksu državnih organa da određene usluge postavljaju na portal eUprave bez odgovarajuće komunikacije prema građanima.

•Koji su ključni izazovi u narednom periodu?

Pribilović: Očekuje nas puno obaveza. Nakon sastanka PAR radne grupe između Crne Gore i Evropske komisije preuzeli smo i dodatne obaveze. Takođe, imamo vrlo dinamičnu agendu kada je u pitanju Akcioni plan za reformu javne uprave koji prati Strategiju. Ključni izazov su, svakako, konkretni rezultati kada je u pitanju implementacija Plana optimizacije, zatim reorganizacija državne uprave kroz donošenje novog Zakona o državnoj upravi. Očekuje nas izazovan posao kad je u pitanju uspostavljanje One stop shop centara u Crnoj Gori (jedan šalter za sve). Takođe, najavili smo objedinjavanje lične karte, zdravstvene knjižice i dr. kroz Nacionalni identifikacioni dokument. Cilj nam je omogućiti građanima siguran i jednostavan pristup uslugama koje se pružaju elektronskim putem.

UZ MANJE TROŠKOVE DO VEĆE EFIKASNOSTI

 
•Koje su ključne novine Zakona o državnoj upravi?

Pribilović:Ubijeđena sam je ovo moderno reformsko rješenje, koji treba da dovede do toga da Crna Gora ima upravu koja će da bude efikasnija i da manje košta. Prilikom pripreme predloga ovog zakonskog rješenja razmatrali smo najbolje prakse u EU i uzeli u obzir evropske principe dobre uprave. Cilj nije, kako se čulo među kritičarima ovog zakona da vlada preuzme veću kontrolu, već da donesemo zakonsko rješenje koje će omogućiti potpunu reorganizaciju sistema, kojim ćemo smanjiti troškove, a imati veću efikasnost javne uprave. Ovaj zakon u potpunosti prati Plan optimizacije. Npr. imamo određeni broj malih organa koji mogu da budu u okviru ministarstava, što će znatno smanjiti troškove. Sa druge strane, predložili smo da se prvi put u sistem državne uprave, pored ministarstava i organa uprave, uvedu državne agencije i fondovi, koji vrše poslove državne uprave, pa se na ovaj način organizaciona struktura usaglašava sa EU standardima. Na ovaj način želimo da uspostaviimo jasniju organizaciju i tipologiju organa i da sistem učinimo koherentnim, kao što je to slučaj u EU. Takođe, ovaj predlog ne razlikuje organe u sastavu i samostalne organe, već se uprave osnivaju kao samostalni organi za poslove izvršavanja zakona i drugih propisa ili za vršenje pretežno stručnih i sa njima povezanih upravnih poslova u pojedinim oblastima i to ako su ispunjeni određeni uslovi. Uprave imaju stručnu i upravljačku samostalnost u skladu sa zakonom, a njihova odgovornost je ojačana. Novom uredbom o organizaciji javne uprave koju donosi Vlada urediće se nova organizacija državne uprave, upravne oblasti za koje se organi državne uprave osnivaju i druga pitanja od značaja za rad državne uprave.

Predložena rješenja su, takođe, u funkciji unapređenja sistema izvještavanja ministarstava i organa uprave prema ministarstvima. Ono što je jedna od novina, takođe, jeste što smo ograničili broj državnih sekretara u ministarstvima na maksimum dva.
Mi već imamo prve pokazatelje koji ukazuju da je smanjen broj zaposlenih u javnoj upravi za prva dva mjeseca implementacije, dakle imamo silazni trend. Takođe, u prva dva mjeseca implementacije Plana nije bilo novog oglašavanja preko Uprave za kadrove, ograničeno je zapošljavanje u lokalnim samoupravama.