Manja slova Veća slova RSS

Pitajte Ministarstvo

>

Intervju ministarke javne uprave, Suzane Pribilović magazinu CoRD

Intervju ministarke javne uprave, Suzane Pribilović magazinu CoRD
Datum objave: 24.12.2018 10:53 | Autor: MJU

Ispis Štampaj stranicu


Kako bi javna uprava trebalo da izgleda na kraju reforme 2020. godine i kako je ova reforma povezana sa drugim ciljevima Vlade?

Vjerujem da smo u prethodnom periodu posvećenim odnosom prema preuzetim obavezama opravdali postojanje resora javne uprave i reformu javne uprave postavili kao jedan od najvažnijih prioriteta Vlade Crne Gore. Takođe, stvorili smo institucionalne i normativne pretpostavke, kroz donošenje nekoliko zakonskih rješenja, a prije svega Zakona o državnoj upravi, Zakona o državnim službenicima i namještenicima i Zakona o lokalnoj samoupravi koji treba da obezbijede profesionalnu, stručnu i efikasnu javnu upravu. Otpočeli smo proces optimizacije broja zaposlenih, a paralelno predložili i nova rješenja u pogledu reorganizacije javne uparve kroz novi Zakon o državnoj upravi. U prethodnom periodu, povećan je broj elektronskih usluga, pa danas imamo 564 usluge u nadležnosti 50 institucija. Reforma istovremeno podrazumijeva promjenu svijesti da mijenjamo stare navike, da djelujemo u skladu sa savremenim standardima, da bi građanima pružili najbolju uslugu. Zato čvrstvo vjerujem da će aktivnosti koje smo imali u prethodnom periodu, ali i ono šta planiramo za naredni, dovesti do toga da 2020. godine imamo bolju upravu koja će više biti servis građana, uz niše troškove poslovanja.

Početkom godine najavili ste da će u javnom sektoru na centralnom nivou izgubiti posao oko tri odsto, a na lokalnom nivou do 5% zaposlenih i to do kraja 2018. godine. Koliko je realistično da će ova mera i biti sprovedena u datom roku?

Vlada je nedavno usvojila Izvještaj o implementaciji Plana optimizacije do 2020. godine za prva dva mjeseca implementacije. Imajući u vidu da se radi o kratkom roku implementacije, Izvještaj o realizaciji Plana optimizacije ima za cilj da ukaže na trend kretanja implementacije plana za prvi dvomjesečni period, kao i na izazove koji su pratili početak primjene implementacije Plana optimizacije. Kvalitetno uspostavljena koordinacija procesa rezultirala je da već u prvom izvještajnom periodu imamo trend smanjenja broja zaposlenih, u ukupnom iznosu od 339 zaposlenih i to: 96 zaposlenih na centralnom nivou i 243 zaposlenih na lokalnom nivou. U cilju što kvalitetnijeg praćenja procesa optimizacije, Ministarstvo javne uprave je sprovelo niz aktivnosti u pravcu jačanja koordinacije sprovođenja mjera iz Plana, a imamo i značajnu političku podršku za njegovu implementaciju što je ključno za uspjeh ovog procesa. Vjerujem da smo da dobrom putu da ostvarimo zacrtane indikatore do kraja 2020.

Da li i javna preduzeća prate zadatu dinamiku?

Moram naglasiti da javna preduzeća nisu obuhvaćena Planom optimizacije, ali da je prilikom usvajanja Plana optimizacije, zaključkom Vlada obavezala preduzeća u državnom vlasništvu da prate preporuke iz plana. Ministarstvo javne uprave nije zaduženo za praćenje ovog zaključka, već resorni ministri.

Kako uz otpuštanja osigurati kvalitet rada javne uprave? Koje mere su vam na raspolaganju?

Prije svega, željela bih da naglasim da je riječ o optimizaciji javne uprave, a ne o racionalizaciji, kako se često plasira u javnosti. To znači da želimo da stvortimo kvalitetniju javnu upravu uz niže troškove. Preduslov za kvalitetnu upravu su i kvalitetni kadrovi, zato nastojimo da zadržimo najbolje, ali i da stvorimo ambijent gdje će najbolji i dolaziti. Dokaza za to su aktivnosti koje je ministarstvo realizovalo u prethodnom periodu, a ovdje, prije svega, mislim na novi Zakon o državnim službenicima i namještenicima.
Da li će i kakve posledice ove kadrovske promene imati na vođenje procesa evrointegracija, koji traži veliki broj stručnih ljudi? Koliko je javna uprava u stanju da privuče kvalitetne stručnjake u ovoj oblasti?

Apsolutno ne, sistem smo uspostavili tako da se ni u jednom segmentu ne može ugroziti proces pregovaranja za članstvo u EU. O tome smo posebno vodili računa prilikom definisanja mjera za optimizaciju. Zato se i u Planu otrimizacije kroz opis mjere ograničavanja zapošljavanja navode situacije kada je moguće i u kojim slučajevima nekoga zaposliti. U skladu sa tim, odstupanje od plana, između ostalog, je predviđeno za radno angažovanje po osnovu projekata koji se finansiraju sredstvima EU ili donacija.

Koliko će vam u optimizaciji rada pomoći proces digitalizacije?

Transformacija Crne Gore u modernu državu mora biti praćena i procesom digitalne transformacije, kao jednog od ključnih preduslova za ekonomski razvoj države. Trendovi ukazuju da će aktivnosti koje se fokusiraju na integraciju ljudi, procesa i tehnologije, donijeti najviše vrijednosti i koristi svakoj poslovnoj organizaciji. Ubrzane tehnološke promjene i sveukupni porast informacija u kontinuitetu podižu značaj i odgovornost ICT u eri nove tehnološke revolucije. Radeći na planu optimizacije javne uprave u Crnoj Gori, smatrali smo da su iskustva zemalja EU vrlo korisna u sagledavanju svih mjera koje mogu uticati na efikasnost i efektivnost rada javne uprave. U tom smislu, digitalizacija procesa u javnoj upravi podrazumijeva čitav set mjera kojima se javna uprava transformiše u građanima orjentisanu i servisnu upravu. Upravo zbog toga strateškim i planskim dokumentima Vlada Crne Gore, na predlog Ministarstva javne uprave kao resornog ministarstva, predlaže aktivnosti koje će pomoći u procesima optimizacije javne uprave u Crnoj Gori. Cilj Vlade Crne Gore je da se građanima i privredi omogući realizacija najvećeg broja potreba isključivo elektronskim putem, počevši od jedinstvenog sistema identifikacije i pristupa svim elektronskim uslugama do mogućnosti elektronskog potpisivanja i razmjene dokumenata, kao i realizacije tih usluga bez potrebe za bilo kakvom propratnom dokumentacijom.

Kakvi su planovi Crne Gore u vezi sa Digitalnom agendom usvojenom ovog juna, a u domenu su vašeg ministarstva?

Ministarstvo javne uprave aktivno participira u radu Radnog tima za koordinaciju aktivnosti u okviru Berlinskog procesa. Crna Gora je prepoznala digitalni razvoj kao jedan od svojih prioriteta još 2003. godine, godine donošenjem prve Strategije razvoja informacionog društva, nakon čega je u kontinuitetu nastavljeno strateško planiranje u ovom segmentu. Takođe, u cilju daljeg digitalnog razvoja i povećanja povjerenja u elektronske transakcije kroz pravni okvir koji uređuje sigurne i pouzdane elektronske transakcije usvojili smo legislativu iz oblasti elektronske identifikacije i elektronskog potpisa. U cilju korišćenja razvijenih softverskih rješenja u EU, te ispunjavanja obaveza iz Digitalne agende koje se odnose na interoperabilnost, Ministarstvo javne uprave je potpisalo u Briselu Memorandum o razumijevanju između Evropske unije i Crne Gore o učešću Crne Gore u ISA² programu. Unapređenje digitalnih vještina, kao jedna od obaveza predviđenih Digitalnom Agendom, je, takođe, u fokusu trenutnih aktivnosti. U toku je realizacija aktivnosti analize stanja u oblasti digitalnih vještina u zemljama Zapadnog Balkana WB6, a čije se unapređenje nalazi u Agendi višegodišnjeg akcionog plana o regionalnom ekonomskom prostoru za zemlje Zapadnog Balkana. Kao dio tih aktivnosti pokrenut je projekat “Regionalni pristup za poboljšanje digitalnih sposobnosti u zemljama WB6”, podržan i finansiran od strane Vijeća za regionalnu saradnju (RCC), koji ima za cilj pružanje okvira koji podržava regionalne aktivnosti vezane za digitalne veštine na Zapadnom Balkanu.

Nedavno je šef Sektora za saradnju u Delegaciji Evropske unije u Crnoj Gori, Herman Špic, ocenio je da je Crna Gora postigla određeni napredak u borbi protiv korupcije. Koliko bi digitalizacija mogla doprineti smanjenju ove pojave?

Digitalizacija transformiše javnu upravu na bezbroj načina, utičući na brzinu i razmjenu informacija u cilju brže komunikacije i analize podataka, što značajno može doprinjeti polju borbe protiv korupcije, gde su informacione i komunikacione tehnologije otvorile nova vrata za sprječavanje, otkrivanje i krivično gonjenje počinioca korupcije. Digitalizacija, kao pružanje usluga korišćenjem ICT tehnologija, po svojoj definiciji znači korišćenje usluga na daljinu, preko interneta. Upravo ovakav vid interakcije građana i privrede, sa državnom odnosno lokalnom administracijom, smatra se jednim od važnih antikoruptivnih mehanizama, što potvrđuju mnogobrojne studije i istraživanja. Učešće u Partnerstvu za otvorenu Vladu, kao poziv da se razvojem e-Demokratije utiče na svijest građana i povećanje njihove interakcije sa javnom upravom, dok sa druge strane, reformu javne uprave vidimo kroz proces digitalizacije i automatizacije radnih tokova. Samim tim, Ministarstvo javne uprave naporno radi na razvoju ICT sektora kako bi unaprijedili antikoruptivne mehanizme u procesima javnih nabavki, pružanju elektronskih usluga i razvoju koncepta otvorenih podataka.

Predlog zakona o državnoj upravi naišao je na različite komentare. Zašto ste se odlučili za novi način regulisanja rada nezavisnih tela?

Cilj novih zakonskih rješenja je da se unaprijedi organizaciona struktura, te organizacija državne uprave uskladi sa evropskim standardima na način da se utvrdi jasna tipologija organa državne uprave i jasne linije odgovornosti u sistemu. U sistem državne uprave, pored ministarstava i organa uprave, po prvi put se uvode državne agencije i fondovi, koji vrše poslove državne uprave, pa se na ovaj način organizaciona struktura usaglašava sa EU standardima. Na ovaj način uspostaviće se pravni okvir za jasnu organizaciju i tipologiju organa i doprinijeti koherentnosti sistema, što je jedan od strateških ciljeva reforme javne uprave utvrđen Strategijom reforme javne uprave do 2020. Cilj je da ujednačimo agencije sa organima javne uprave kao što je to slučaj u EU. Sva ova rješenja su preuzeta iz EU i mi se usaglašavamo sa njima.

Jedna od mera koju ste najavili je i merenja zadovoljstva građana pruženim uslugama. Kako ćete stavove građana i kada ćemo moći da dobijemo prve rezultate ovog merenja?

Naime, prema Akcionom planu do kraja godine treba da pripremimo metodologiju za mjerenje zadovoljstva građana, a zatim da identifikujemo organe državne uprave i organe lokalne samouprave koji pružaju javne usluge, na osnovu koje će u narednom periodu, godišnje, objavljivati rezultate tih mjerenja.

Koliko je administracija spremna da bude ocenjivana i da se prilagođava zahtevima građana?

Mislim da je javna uprava spremna da bude ocijenjena, a, takođe, i spremna da se prilagodi zahtjevima građana. U prilog tome govori činjenica da su u prethodnoj godini neki organi državni i lokalne samouprave uradili određena mjerenja zadovoljstva građana. Naš cilj je da kreiramo jedinstvenu metodologiju, te da preuzmemo ulogu koordinatora i da uspostavimo mehanizam za sistematsko praćenje kvaliteta pruženih usluga.

Intervju magazinu CoRD

http://cordmagazine.com/special-editions/montenegro-2019/